PITANJA I ODGOVORI - ELEKTRIČNA VOZILA

Najčešća pitanja o EV

1. Je li električno vozilo pravi izbor za vas?

Sve ovisi o načinu na koji planirate koristiti svoje vozilo.

Zbog ograničene infrastrukture za punjenje, električna vozila nisu uvijek praktična za one koji često idu na duža putovanja. Također, nisu najbolji izbor za one kojima su potrebne vučne sposobnosti ili vozila za ozbiljne terenske uvjete.

Ipak, ako dnevno prelazite manje od nekoliko stotina kilometara i imate mogućnost punjenja kod kuće, električna vozila mogu biti izvrsna opcija za svakodnevnu upotrebu.

Električna vozila su posebno dobra kao dodatno vozilo u domaćinstvu, jer nude udobnost i pouzdanost benzinskih ili dizelskih automobila, uz bolje ekološke karakteristike i niže troškove održavanja.

2. Da li su električna vozila skuplja od običnih automobila?

Trenutno su električna vozila skuplja, što je glavni razlog za njihov sporiji rast prodaje.

EV-ovi obično koštaju barem 20 posto više od klasičnih benzinskih ili dizelskih automobila, a ponekad mogu biti čak duplo skuplji.

Naravno, uštedjet ćete na troškovima vožnje, ali visoka početna cijena odbija mnoge potencijalne kupce.

Glavni razlog za visoku cijenu električnih vozila je skupa proizvodnja baterija.

Ipak, cijene su počele padati, a povećana konkurencija i napredak tehnologije, posebno baterija, dovode do predviđanja stručnjaka da će električna vozila postepeno postajati pristupačnija.

3. Zašto su električni automobili tako skupi?

Odgovor je uglavnom – baterije...

Električna vozila su daleko efikasnija od onih koja koriste fosilna goriva, ali i dalje trebaju mnogo energije. Baterije, koje moraju biti velike i teške kako bi omogućile dovoljnu autonomiju, pružaju tu energiju – ali po visokoj cijeni.

Stotine ili čak hiljade pojedinačnih ćelija spakovano je u desetine modula, koji čine osnovne komponente baterijskog paketa.

Baterijski paket u prosječnom električnom automobilu može biti:

dug do dva metra,

širok više od metra,

debljine od 10 do 20 cm,

težak stotine kilograma.

Iako su elektromotori i prijenosi u EV-ovima relativno jednostavni i jeftini, litij-ionske baterije su veoma skupe.

4. Glavni razlozi za visoke cijene baterija:

Upotreba skupih metala kao što je kobalt, koji se koristi u gotovo svim litij-ionskim baterijama za električna vozila i hibride.
Međutim, General Motors planira uskoro eliminirati kobalt iz svojih baterija, čime bi ih učinio pristupačnijim.
Također, Elon Musk iz Tesle najavio je razvoj baterija nove generacije koje neće koristiti kobalt.

Baterije zahtijevaju sofisticirane senzore i softver za kontrolu napona ćelija, brzine punjenja i pražnjenja te temperature, što dodatno povećava troškove.

5. Mali obim proizvodnje:

Još jedan faktor koji doprinosi visokoj cijeni električnih automobila je činjenica da se proizvode u relativno malim količinama u poređenju s masovnom proizvodnjom konvencionalnih automobila. Proizvodnja većeg broja jedinica smanjuje cijenu po komadu, a nabavka materijala i komponenti u većim količinama obično je jeftinija.

6. Pad cijena i buduće tehnologije:

Iako su cijene baterijskih paketa značajno pale od 2010. godine, korištenje skupih metala i dalje ograničava koliko jeftino se mogu proizvesti.

Glavni proizvođači automobila i dobavljači baterija, poput LG Chema, Samsung SDI-ja, Panasonica i CATL-a, neprestano rade na tome da učine litij-ionske baterije pristupačnijim. Također, istražuju nove tehnologije baterija, uključujući čvrste litij-ionske baterije koje, za sada, ne mogu biti proizvedene u komercijalnim količinama na siguran i pristupačan način.

7. Da li su električni automobili sigurni u sudaru?

Na društvenim mrežama često kruže priče da svaki Tesla može eksplodirati u plamenu nakon sudara – ili čak dok je stacioniran.

 

Međutim, stvarnost je drugačija. Baš kao i automobili na benzin ili dizel – koji koriste izuzetno zapaljive tečnosti – električni automobili također mogu izazvati požar ako se baterijski paket ošteti ili izloži ekstremnim temperaturama.

Proizvođači električnih automobila preduzimaju posebne mjere kako bi smanjili šanse za požare baterija. Na primjer, Volvo je nedavno opisao kako je testirao svoju podmarku Polestar, podvrgavajući je detaljnim sudarskim testovima i simulacijama kako bi osigurao sigurnost električne arhitekture. 

Dodatna zaštita baterija je prisutna i u Volvo XC40 Recharge modelu, gdje je baterija smještena u sigurnosnu strukturu unutar karoserije automobila, stvarajući zaštitnu zonu. Slično tome, Mercedes-Benz EQC koristi robusni okvir i deformacione elemente kako bi dodatno zaštitio baterijski paket u slučaju jakog bočnog udara.

Osim fizičke zaštite, softver u EV-ima ima sposobnost da momentalno izolira oštećene baterijske ćelije nakon teškog udara, dok se cijeli visokonaponski sistem gasi u slučaju ozbiljnog sudara. Također, postoje ručne tačke za gašenje koje omogućavaju hitnim službama da isključe visokonaponski sistem.

Istraživanja također nisu otkrila veće sigurnosne probleme kod EV-ova. Prema podacima ANCAP-a i američkog NHTSA, "sposobnost podnošenja sudara hibridnih i električnih vozila je obično slična onoj kod vozila s unutrašnjim sagorijevanjem".

8. Koliko daleko može voziti moj električni automobil?

Zavisi...

Kapacitet baterije je najvažniji faktor koji određuje domet vožnje. Stil vožnje također ima utjecaj na domet, kao i saobraćaj i vremenski uvjeti (ponekad na način koji ne očekujete).

Veći i skuplji EV-ovi posjeduju veće baterije, obično u rasponu od 70 do 100 kWh, koje skladište više električne energije.

Manji i jeftiniji EV-ovi imaju manje baterije, obično između 30 i 60 kWh, iz dva razloga:

Trošak baterije – manji kapacitet smanjuje cijenu automobila.

Prostor – manja vozila nemaju dovoljno mjesta za velike baterijske pakete.

Kao i kod vozila sa motorima na fosilna goriva, manji i lakši EV-ovi su energetski efikasniji od većih i težih modela. Manji automobili troše manje kWh/100 km. Iako veliki EV-ovi imaju manju efikasnost, njihovi veći baterijski paketi omogućavaju im duži domet.

Stoga, domet vožnje između punjenja može značajno varirati:

Prvi električni automobili prelazili su samo 100 do 150 km prije nego što je bilo potrebno ponovno punjenje.

Većina savremenih EV-ova prelazi najmanje 250 km, dok neki prelaze 400 km ili više.

Za razliku od tradicionalnih automobila, EV-ovi su najefikasniji u gradskoj vožnji. Električni automobili obično prelaze veći broj kilometara u urbanim sredinama nego na otvorenim putevima.

Međutim, agresivna vožnja u bilo kojoj vrsti automobila, uključujući i EV-ove, smanjuje efikasnost. Ubrzanje iz mjesta može brzo isprazniti bateriju, naročito kod modela visokih performansi.

Vremenski uvjeti također utječu na potrošnju baterije. U toplim ili hladnim uvjetima, baterijski paketi brže se prazne zbog:

Grijanja ili hlađenja unutrašnjosti, koje troši električnu energiju.

Termalne udobnosti baterije – baterije rade optimalno na temperaturama sličnim onima koje su ugodne ljudima. U ekstremnim temperaturama, baterijski sustavi zahtijevaju dodatno grijanje ili hlađenje, što također troši energiju.

9. Zašto je domet EV-a manji na autoputu nego u gradu?

Odgovor u dvije riječi: regenerativno kočenje – tajno oružje svakog električnog vozila (EV). Regenerativno kočenje često se dešava u gradskoj vožnji, dok na autoputu gotovo da i ne postoji.

Aerodinamika također ima važniju ulogu kod EV-ova nego kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem (ICE), ali o tome nešto kasnije.

Regenerativno kočenje pravi veliku razliku u dometu vožnje jer omogućava reciklažu energije pohranjene u bateriji EV-a iznova i iznova. U ICE vozilima, to bi bilo kao da dopunjavate gorivo svaki put kada usporite.

Kako funkcioniše regenerativno kočenje?

Električni motor EV-a ne samo da koristi električnu energiju za kretanje, već može raditi i u obrnutom smjeru.

Kada usporavate, motor pretvara mehaničku energiju u električnu i vraća je u bateriju, smanjujući potrošnju energije.

Iako regenerativno kočenje nije 100% efikasno, ono vraća značajan dio energije u bateriju svaki put kada EV usporava.

Neki visoko-performansni EV-ovi s dva motora mogu generirati više od 200kW snage regenerativnim kočenjem, što je više od snage koju pružaju 150kW DC brzi punjači.

Zašto ICE vozila nemaju regenerativno kočenje?

ICE vozila (osim hibrida) ne mogu reciklirati energiju.

Pored toga, ICE motori troše gorivo čak i kada vozilo stoji, dok EV-ovi ne koriste električnu energiju dok su u stanju mirovanja, osim za grijanje ili hlađenje unutrašnjosti.

Razlika između gradske i autoputne vožnje

U gradskim uvjetima EV-ovi pokazuju efikasnost dok ICE vozila ističu svoju neefikasnost. Ali na autoputu:

Pri većim brzinama regenerativno kočenje skoro nestaje.

Nakon 80 km/h, glavnu ulogu preuzima aerodinamički otpor. Snaga potrebna za savladavanje otpora zraka rastu kvadratno s povećanjem brzine (npr. duplo veća brzina znači četiri puta veći otpor).

To znači da će na ravnoj cesti pri 110 km/h EV-ovi i ICE vozila trošiti značajnu količinu energije, samo da bi održavali brzinu.

Regenerativno kočenje je supermoć EV-a, ali aerodinamički otpor pri velikim brzinama je njegova slaba tačka.

Šta se događa kada električni automobil ostane bez struje?

Automobil će se jednostavno zaustaviti...

Upozorenje na nisku bateriju

Prije nego što se to desi, električni automobil će vas unaprijed obavijestiti da se baterija bliži kraju. Kada nivo napunjenosti baterije postane nizak, na ekranu će se pojaviti upozorenje, često praćeno zvučnim signalom. Neki modeli omogućavaju vozaču da postavi procenat napunjenosti ili preostali domet pri kojem će se aktivirati ta prva upozorenja.

Navigacija do najbliže punionice

Automobili sa fabričkim navigacijskim sistemom obično prikazuju najbliže javne punionice.

Štednja energije

Neki sistemi koji nisu ključni za vožnju, poput audio uređaja ili klima-uređaja, mogu se automatski isključiti kako bi se sačuvala energija.

Režim ekstremno niske napunjenosti

Ako nastavite s vožnjom, većina električnih automobila će ući u "ekstremno nisku napunjenost" baterije. Upozorenja će postati učestalija, svi nepotrebni sistemi će se vjerovatno isključiti, a na instrument tabli će se pojaviti simbol kornjače. Simbol "Kornjača", koji koriste mnogi proizvođači EV-a, označava da je automobil prešao u režim ograničene snage, kako bi se omogućila maksimalna udaljenost sa preostalom energijom. Maksimalna brzina će biti ograničena, obično na oko 60 km/h, a papučica gasa će biti manje responzivna. Poruke koje savjetuju da se zaustavite na sigurnom mjestu će se pojavljivati.

Domet pri praznoj bateriji

Na kraju, ekran će pokazati da je baterija potpuno prazna, ali vozilo će vjerovatno moći preći još nekoliko kilometara. Ovo je moguće jer proizvođači automobila sprečavaju potpuno pražnjenje baterije kako bi produžili njen vijek trajanja. Koriste softver za upravljanje baterijom kako bi se spriječilo potpuno pražnjenje ili punjenje, čuvajući otprilike 10% kapaciteta.

Rješenja za hitne situacije

Kada u bateriji više nema struje, postoje dva načina da se vozilo pokrene: vuča do najbliže punionice ili punjenje na licu mjesta. U BiH, za sada je vuča češće rješenje. Međutim, kako električna vozila postaju sve popularnija, moguće je da ćemo u budućnosti vidjeti i mobilne jedinice za punjenje na cesti, što bi bila odlična alternativa vuči.

11. Hoće li se baterija mog električnog vozila isprazniti ako ga ostavim parkiranog predugo?

Da, hoće. Pogotovo ako "predugo" znači mjeseci, a ne sedmice.

Međutim, ne postoji jednostavan i univerzalan odgovor koji pokriva sve situacije. Brzina kojom se visokovoltažna litijum-jonska baterija električnog vozila prazni dok vozilo stoji, obično je vrlo spora.

12. Koliko brzo se baterija prazni?

U idealnim uvjetima, litijum-jonske baterije izgube oko 2 do 3 posto svog kapaciteta mjesečno. Dva faktora ubrzavaju ovo pražnjenje: visoke temperature i visok nivo napunjenosti baterije. Na primjer, aktiviranje Sentry moda kod Tesla vozila može dodatno potrošiti bateriju.

Hladno vrijeme također može dovesti do gubitka energije jer baterija koristi dio vlastite energije kako bi se zagrijala.

Ako ostavljate električno vozilo parkirano duži period, najbolje je napuniti bateriju između 50 i 80 posto i osigurati da vozilo bude na umjerenim temperaturama.

13. Šta je sa 12V baterijom?

Pored glavne baterije, električna vozila imaju i malu 12-voltnu olovno-kiselinsku bateriju, sličnu onima u klasičnim automobilima. Ova baterija je često izvor problema kod vozila koja su ostavljena duži period.

Vlasnici električnih vozila koriste izraz "vampirski gubici" da opišu kako sistemi koje napaja mala baterija vremenom crpe energiju iz glavnog baterijskog paketa.

Kod električnih vozila, 12V baterija se puni preko glavnog baterijskog paketa, umjesto alternatora kao kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Iako je glavni baterijski paket izolovan kada je vozilo ugašeno, on ostaje povezan sa DC/DC konverterom koji puni 12V bateriju.

U mnogim električnim vozilima postoji niz komponenti koje zahtijevaju napajanje čak i kada je vozilo isključeno. To uključuje alarme, satove, senzore za centralno zaključavanje, kao i sisteme za upravljanje baterijskim paketom.

14. Tesla Model 3 i Nissan Leaf - različite preporuke

Tesla Model 3, na primjer, može izgubiti oko 1 posto kapaciteta dnevno zbog napajanja elektronike, iako ovaj gubitak zavisi od vremenskih uvjeta, postavki vozila i nivoa napunjenosti. Tesla preporučuje da vozilo ostane priključeno ako je dostupna punionica, kako bi se izbjeglo prekomjerno pražnjenje tokom dužeg perioda parkiranja.

S druge strane, Nissan preporučuje da Leaf ostane isključen iz struje kada se vozilo ne koristi, jer to aktivira mod za očuvanje baterije. Ipak, mnogi vlasnici Leafa su otkrili da je dobra praksa povezati 12V bateriju na punjač ako vozilo neće biti korišteno neko vrijeme, slično kao kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem.

15. Da li se baterije u električnim vozilima troše?

Da, ali ne tako brzo...

Kao i baterije u telefonima, tabletima i laptopima, i baterije u električnim vozilima vremenom se degradiraju. Međutim, proizvođači električnih vozila ulažu veliki napor kako bi osigurali da baterijski paketi traju znatno duže. Oni su svjesni da njihovi kupci očekuju višegodišnju upotrebu bez problema, za razliku od uređaja koji se češće mijenjaju.

Proizvođači automobila koriste izdržljivije ćelije za svoje baterije, smanjuju nivoe stresa kroz različite mjere, te dodaju tehnologiju koja osigurava dug vijek trajanja.

Ćelije baterija ne podnose dobro potpuno punjenje ili pražnjenje, stoga proizvođači automobila koriste većinu, ali ne i cijeli kapacitet baterijskog paketa. Poseban softver kontroliše temperaturu unutar baterijskog paketa, jer visoke temperature ubrzavaju hemijske reakcije u ćelijama, što ubrzava degradaciju. Baterijski paketi posjeduju ugrađene sisteme za hlađenje i grijanje kako bi se održala optimalna temperatura.

Pri velikim brzinama punjenja ili pražnjenja dolazi do zagrijavanja baterijskog paketa, što čini sistem za hlađenje veoma važnim. S druge strane, vrlo niske temperature smanjuju sposobnost baterije da pohranjuje energiju, pa je i sistem za grijanje neophodan.

Proizvođači automobila su uvjereni da će njihovi baterijski paketi pružiti dug vijek trajanja, a nude i garancije kako bi potvrdili svoju sigurnost.

16. Primjeri garancija

Mercedes-Benz i Jaguar nude osmogodišnju garanciju ili 160.000 kilometara za baterije svojih modela EQC i I-Pace, uz obećanje da će baterija zadržati barem 80% originalnog kapaciteta nakon tog perioda.

Prema riječima inženjera, gubitak od 20% kapaciteta nakon osam godina je najgori mogući scenarij, uglavnom u ekstremnim vremenskim uvjetima i uz često brzo punjenje. U većini slučajeva, baterije bi trebale trajati znatno duže.

Tesla također nudi osmogodišnju garanciju, ali garantuje zadržavanje 70% kapaciteta nakon tog perioda.

Nissan nudi garanciju do 200.000 kilometara, uz obećanje da će baterija zadržati 75% kapaciteta.

U poređenju s tim, Apple nudi jednogodišnju garanciju na iPhone, uz obećanje da će baterija zadržati 80% kapaciteta.

17. Da li su električna vozila bolja za okoliš?

Da, ali...

Samo ako struja koja pokreće električno vozilo dolazi iz obnovljivih izvora ili izvora s niskim emisijama CO2. Iako će električno vozilo poboljšati kvalitet zraka u urbanim sredinama, ako koristi električnu energiju proizvedenu iz izvora s visokim emisijama CO2, poput termoelektrana na ugalj, malo će doprinijeti rješavanju klimatske krize.

Zašto je to tako? Većina energije koju vozilo potroši tokom svog životnog vijeka dolazi iz njegove upotrebe. To važi i za vozila s unutrašnjim sagorijevanjem, kao i za električna vozila. Energija koja se koristi za vožnju tokom prosječnog životnog vijeka vozila obično je tri puta veća od energije potrebne za sve ostalo – uključujući vađenje i transport materijala, proizvodnju, transport, održavanje i, na kraju, reciklažu.

Najveći utjecaj na okoliš dolazi iz faze korištenja vozila

Upotreba vozila predstavlja najveći faktor kada je u pitanju ukupni utjecaj na okoliš, naročito kad govorimo o emisijama stakleničkih plinova.

Iako proizvodnja električnih vozila zahtijeva više energije nego proizvodnja konvencionalnih automobila, EV ima potencijal da značajno smanji ukupne emisije tokom svog vijeka trajanja.

Međutim, taj potencijal se ostvaruje samo ako se koristi čista energija. Bez izvora energije s niskim emisijama CO2, električno vozilo možda neće biti ništa bolje od automobila s izduvnim sistemom.

Građani zemalja poput Norveške ili Francuske, gdje većina električne energije dolazi iz obnovljivih izvora ili nuklearnih postrojenja, mogu biti sigurni da će njihova odluka o kupovini električnog vozila zaista napraviti razliku.

U Australiji, gdje su emisije iz proizvodnje električne energije znatno više u poređenju s drugim razvijenim zemljama, situacija je drugačija. Na primjer, u državi Viktoriji, koja ima najprljaviju električnu energiju u Australiji, električna vozila proizvode približno istu količinu CO2 po kilometru kao i automobili na benzin.

18. Kako se izračunavaju emisije?

Prema podacima iz Bosne i Hercegovine, emisije CO2 variraju ovisno o izvoru električne energije. Uglavnom se koristi energija iz termoelektrana, što znači da se prilikom proizvodnje kilovat-sata električne energije emituje značajna količina CO2.

Električna vozila troše između 12 i 30 kWh na 100 km, što dovodi do emisije između 13 i 32 kg CO2 na svakih 100 km, u zavisnosti od izvora energije.

Za poređenje, prosječan benzinski automobil troši između 7,0 L i 12,0 L goriva na 100 km, pri čemu svaki litar benzina generira oko 2,3 kg CO2. To znači da takvi automobili emituju između 16 i 28 kg CO2 na 100 km.

Razlika nije značajna, ali prelazak na obnovljive izvore energije može značajno smanjiti emisije. U Bosni i Hercegovini postoji mogućnost prijave za zelenu energiju putem nekih dobavljača, što omogućava ekološki prihvatljiviju vožnju električnih vozila. Preporučuje se da prije izbora dobavljača provjerite njihove certifikate i ocjene od strane nezavisnih organizacija.

19. Koje marke proizvode električna vozila?

Većina proizvođača automobila danas nudi hibride, plug-in hibride ili potpuno električne modele, iako neki od njih još nisu široko dostupni u Bosni i Hercegovini.

Razlog tome može biti veći trošak električnih vozila (EV) u poređenju s tradicionalnim modelima, ali kako raste svijest o zaštiti okoliša i koristi od manjih troškova održavanja, potražnja za ovim vozilima postaje sve veća. U mnogim zemljama, vlade nude poticaje za kupovinu ekološki prihvatljivijih automobila, čineći ih pristupačnijima široj javnosti.

Očekuje se da će svi veći brendovi do 2025. godine imati u ponudi elektrificirane modele, uključujući hibride i električna vozila.

20. Da li električna vozila dobro zadržavaju svoju vrijednost?

Vrijednost većine električnih vozila obično pada brže nego kod automobila na benzin, prema podacima stručnjaka iz Redbooka, platforme koja prikuplja informacije o polovnim vozilima.

Razlog za to je manja potražnja za polovnim električnim vozilima u poređenju s benzinskim, dizel i hibridnim vozilima. Jednostavno rečeno, nema dovoljno kupaca koji traže polovne električne automobile, što dovodi do bržeg pada cijene.

Faktori koji utiču na vrijednost EV-a

Još jedan značajan faktor je brz napredak u tehnologiji baterija. Kapacitet baterija se značajno povećao posljednjih godina, pa stariji modeli s kraćim dometom postaju manje privlačni kupcima.

Prema stručnjacima, trenutna situacija s električnim vozilima je slična kao s hibridnim vozilima prije 15 godina. Iako je tržište polovnih EV-ova trenutno slabije, očekuje se da će u budućnosti dostići ili čak nadmašiti vrijednost benzinskih automobila.

Tesla – izuzetak

Jedan brend se izdvaja: Tesla. Zahvaljujući činjenici da Tesla kontroliše vlastite prodajne kanale i pažljivo usklađuje ponudu sa potražnjom, njihova vozila zadržavaju vrijednost mnogo bolje od drugih marki.

21. Kakve su performanse električnih vozila?

Svi koji su bili u Tesli već znaju da električni motori mogu isporučiti nevjerovatno brza ubrzanja. Zbog toga marke poput Porschea, Ferrarija i Lamborghinija koriste električne motore kako bi poboljšale performanse svojih vozila.

Manje fokusirani na performanse i pristupačniji električni automobili nude ubrzanje slično onome na koje smo navikli kod tradicionalnih automobila na benzin ili dizel. Ipak, nije sasvim isto...

Električni motori su najjači pri niskim okretajima, odnosno iz stanja mirovanja. Njihov odgovor na pritisak papučice gasa je trenutan. Nasuprot tome, benzinski i dizel motori moraju postići visoke okretaje kako bi razvili maksimalnu snagu, što uzrokuje određeno kašnjenje u odgovoru.

Ograničenja pri višim brzinama

Gdje električni automobili nisu toliko impresivni, barem oni jeftiniji, jeste pri višim brzinama. Ubrzanje iznad 100 km/h obično nije spektakularno, dijelom zato što gotovo svi EV-ovi koriste jednostepene prijenosne sisteme, dok vozila na fosilna goriva koriste višebrzinske mjenjače.

Također, zbog velike potrošnje energije pri brzim vožnjama, pristupačniji EV-ovi, usmjereni na efikasnost, imaju elektronske limitatore brzine. Oni obično sprječavaju vozilo da premaši brzinu od 150 km/h.

22. Vodič za kupovinu polovnih EV-ova: Šta tražiti

Kupovina novog električnog vozila je skupa, pa se mnogi okreću polovnim EV-ovima. Ako planiraš kupovinu, evo šta trebaš znati.

Prvo, provjeri domet baterije – važno je znati koliko EV može preći sa punom baterijom. Stariji modeli, poput Nissan Leaf-a (2012-2015), imaju domet oko 120 km, dok Tesla Model S (2015) može preći preko 400 km.

Zdravlje baterije je ključan faktor. Prije kupovine, provjeri koliko je baterija degradirala. Zatraži od prodavača da napuni bateriju do 100%, pa testiraj domet tokom vožnje.

Punjenje je također važno. Provjeri imaš li pristup kućnom punjaču ili javnim stanicama u blizini. Ako nemaš mogućnost lakog punjenja, život sa EV-om može biti komplikovan.

Stariji modeli, poput prve generacije Nissan Leaf-a, nemaju najmoderniju tehnologiju baterija, pa provjeri da li vozilo još uvijek ima važeću garanciju na bateriju. Zamjena baterije može biti skupa.

Na kraju, provjeri istoriju vozila, servisne zapise i da li je automobil bio dio flote ili promocije proizvođača. Kvalitetan pregled vozila je ključan za izbjegavanje neželjenih troškova nakon kupovine.

23. Da li električni automobili imaju 12V baterije?

Da, kao i u običnim automobilima, električna vozila (EV) koriste 12-voltne baterije.

Postoje dva ključna razloga za to:

Trošak – Baš kao i konvencionalni automobili, EV imaju farove, pokazivače smjera, kočiona svjetla, brisače, audio sistem i druge električne uređaje. Korištenjem 12V baterije, mogu se upotrijebiti isti, jeftini i masovno proizvedeni dijelovi kao kod običnih automobila.

Sigurnost – Baterijski paket visokog napona, koji pokreće točkove EV-a, pohranjuje veliku količinu energije, što može biti dovoljno za izazivanje smrtonosnog strujnog udara. Zato je važno izolovati ovaj baterijski paket kada je vozilo isključeno. To smanjuje mogućnost opasnih električnih kvarova.

Isključivanje baterijskog paketa iz ostatka visokonaponskog sistema automobila smanjuje rizik od potencijalno opasnih električnih problema. Električni prekidači, poznati kao releji, obavljaju izolaciju i ponovno povezivanje baterijskog paketa prilikom gašenja i pokretanja vozila. Ti releji koriste energiju iz 12V baterije.

12-voltna baterija se u električnim vozilima puni preko konvertora koji smanjuje napon baterijskog paketa (obično oko 400V) na oko 14V, koliko je potrebno za punjenje 12V baterije. Ovaj uređaj se naziva DC/DC konvertor, jer sve baterije pohranjuju i isporučuju jednosmjernu struju (DC).

Kada je 12V baterija prazna...

Kada se 12-voltna baterija isprazni ili potpuno ugasi, nije moguće pokrenuti vozilo. Dobra vijest je da se EV može pokrenuti pomoću kablova, baš kao i vozilo s motorom na unutrašnje sagorijevanje.

24. Da li električni automobili imaju mjenjače?

Ne baš.

Mjenjač u klasičnim automobilima je složen mehanizam, dok je kod električnih vozila (EV) izuzetno jednostavan. Razlika je ogromna.

Višebrzinski prijenos u klasičnim vozilima

Sva vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje (ICE), uključujući hibride i plug-in hibride, zahtijevaju višebrzinski prijenos. Ovi sistemi su skupi i kompleksni. Unutar njih se nalaze:

kvačila,

pretvarači momenta,

razni setovi zupčanika ili, ponekad, kaiševi i remenice.

Kod automatskih, dvostrukih kvačila ili kontinuirano promjenjivih mjenjača, postoji dodatna oprema, obično elektro-hidraulična, koja upravlja promjenom brzina prema uputama softvera automobila.

Jednostavan prijenos u EV-ovima

Kod gotovo svakog električnog vozila danas, unutar mjenjača se nalaze samo dva zupčanika – i to je sve.

Manji zupčanik je povezan s izlaznim vratilom električnog motora.

Veći zupčanik je povezan s pogonskim točkovima putem osovina.

25. Zašto EV-ovi ne trebaju kvačilo?

EV-a ne trebaju kvačilo između motora i točkova iz dva razloga:

Električni motor ne mora raditi u praznom hodu kada je vozilo zaustavljeno.

Trajna veza između motora i točkova omogućava regenerativno kočenje, koje se dešava kada vozač pusti gas ili lagano pritisne kočnicu. Motor tada prelazi iz potrošnje električne energije u njeno generisanje, usporavajući vozilo.

26.  Razlike između električnih i klasičnih motora

Električni motori pružaju veliki obrtni moment pri niskim obrtajima, omogućavajući brzo ubrzanje iz stanja mirovanja.

Dizajnirani su da dostignu i do 10.000 obrtaja u minuti, što je znatno više nego kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Cijeli raspon obrtaja kod električnih motora je koristan, pa im je potreban samo jedan stepen prijenosa.

27.  Zašto klasični motori koriste više brzina?

Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem imaju upotrebljiv raspon obrtaja koji je upola manji od električnih motora. Postoje mnogi razlozi zašto je poželjno da takav motor radi pri nižim obrtajima, kao što su:

manja potrošnja goriva,

smanjenje habanja motora,

smanjenje buke.

Jedan stepen prijenosa je dovoljan za EV...

Dok bi većina klasičnih automobila mogla voziti brzinom od 110 km/h u trećem stepenu prijenosa, to ne bi bilo preporučljivo za duge vožnje. Kod električnih motora nema takvih problema, jer imaju minimalno unutrašnje trenje i mogu raditi pri visokim obrtajima bez poteškoća.

Jedan stepen prijenosa dovoljan je za sve zadatke u EV-ovima.

28. Konvertovanje klasičnih automobila u električna vozila: kako se radi i koliko košta?

Da li razmišljate o tome da svoj klasični automobil prebacite na električni pogon? Možda ste započeli projekt restauracije, pa umjesto popravljanja starog motora na unutrašnje sagorijevanje (ICE), zašto ne biste ugradili električni motor ili više njih i baterijski paket?

Šta je elektromodding?

Elektromodding, proces preuređenja klasičnih automobila u električna vozila, postaje sve popularniji posljednjih godina. Poslovanje s dijelovima za električna vozila, baterijama i potpunim konverzijama doživljava rast interesovanja. Ove firme, posebno u Australiji, već su zatrpane narudžbama. Trend elektrifikacije klasičnih automobila svakako raste.

Da li je to prava odluka?

Neki smatraju uklanjanje starog motora "herezom", ali transplantacija motora nije ništa novo – sjetite se Carrolla Shelbyja. Ako pomaže očuvanju ili spašavanju klasičnog automobila, mnogi se slažu da je to dobra stvar. Za one koji su otvoreni za EV konverziju, evo kako to funkcioniše.

Cijena i detalji konverzije

Pitali smo nekoliko firmi o procesu konverzije i troškovima. Sve one su dio EV Saveza, grupe profesionalaca za konverziju i servisiranje električnih vozila.

1. Traction EV, Morayfield, Queensland

James Pauly, osnivač Traction EV-a, specijalizovane firme za konverzije, započeo je karijeru kao stažista u kalifornijskoj firmi EV West. Svoje znanje je donio nazad u Australiju i osnovao vlastiti biznis.

Primjeri konverzija:

1968 VW Buba s 88kW HyPer 9 električnim motorom i 28kWh Tesla baterijom, dometom od 150 km.

1987 Nissan R31 Skyline sa dva NetGain Warp11 motora i 50kWh Tesla baterijom, dometom od 200 km.

Trenutne konverzije:

Land Rover Defender i VW Kombi.

Troškovi konverzije:

Cijena počinje od oko 70.000 KM, u zavisnosti od snage i dometa.
 

2. Electric Car Cafe, Clayton South, Victoria

Emma Sutcliffe, direktorica firme, bavi se konverzijama od 2015. godine. Njihovi prvi projekti uključuju Audi A3 i Land Rover Series 2.

Trenutne konverzije:

Toyota LandCruiser FJ45, DMC DeLorean i 1992 Range Rover Vogue.

Troškovi konverzije:

Očekujte cijenu od oko 120.000 KM za kompletnu uslugu konverzije.

3. EV-Torque, Jindabyne, Novi Južni Vels

Conrad Gibb, pionir u EV konverzijama, posluje već deset godina. Njegova firma nudi potpunu uslugu konverzije, uključujući inženjering i razvoj baterijskih sistema.

Primjeri konverzija:

VW Kombi, VW Buba, Toyota Hilux, Porsche 986.

Troškovi konverzije:

Početni troškovi iznose oko 90.000 KM, ali cijena ovisi o odabranim komponentama i baterijama.

Da li možete sami izvršiti konverziju?

Konverzija klasičnog automobila u EV zahtijeva stručnost i praćenje propisa. Postoje online kursevi koji pokrivaju sigurnost i planiranje konverzije.
 

29. Kompletan vodič za vuču s hibridnim, PHEV ili električnim vozilom

Vuča s hibridom

Hibridi najbolje štede gorivo u gradskim uslovima, gdje mogu koristiti regenerativno kočenje koje energiju, koja bi se inače gubila kao toplota, pretvara nazad u električnu energiju. No, baterije u standardnim hibridima su obično male – kao kod Toyota RAV4 Hybrid gdje baterija ima samo 1,6 kWh, dok je kod potpuno električnih vozila ona između 40 i 100 kWh.

Kod vuče, motor će raditi napornije, a baterija će se brže prazniti, pa koristi u odnosu na klasična vozila s unutrašnjim sagorijevanjem neće biti tako očigledne. No, hibridi ipak mogu vući. Na primjer, RAV4 Hybrid može vući do 480 kg kao 2WD model, odnosno 1500 kg u AWD verziji.

Vuča s plug-in hibridom

Plug-in hibridi imaju veće baterije, obično dizajnirane da omoguće 35-60 km vožnje samo na električnu energiju. Kod vuče, električni domet će biti značajno smanjen, zavisno od tereta i brzine. Ako vučete težak teret, potrošnja goriva može se znatno povećati.

Neki PHEV modeli, kao što je Mitsubishi Outlander PHEV, mogu vući do 1500 kg, dok luksuzniji modeli poput Porsche Cayenne E-Hybrid mogu vući do 3,5 tona, isto kao i Toyota Land Cruiser.

Vuča s električnim vozilom

Električni motori su veoma pogodni za vuču zbog visokog obrtnog momenta. Međutim, problem kod električnih vozila je u težini baterija. Na primjer, Audi e-Tron je proveo eksperiment vuče tereta od 1800 kg na udaljenosti od 811 km, gdje je potrošnja struje bila gotovo dvostruko veća od uobičajene.

Neki modeli EV-a mogu vući. Na primjer, Tesla Model X može vući do 2250 kg, dok Polestar 2 i Volvo XC40 Pure Electric mogu vući do 1500 kg.

Budućnost vuče s EV-om

Tehnologije poput elektrificiranih prikolica, gdje prikolica ima vlastite baterije i motore, mogle bi znatno olakšati vuču u budućnosti.

30. Jesu li električna vozila veći rizik od požara u odnosu na vozila s unutrašnjim sagorijevanjem?

Postoje dva ključna pitanja na koja treba odgovoriti:

Da li su električna vozila (EV) sklonija požarima u poređenju s vozilima s unutrašnjim sagorijevanjem (ICE)?

Da li su požari EV-a ozbiljniji od onih kod ICE vozila?

EV požari nisu učestali, ali još je rano za zaključke…

Videozapisi o požarima električnih vozila su česti na internetu. To je lako razumljivo jer su požari kod vozila na unutrašnje sagorijevanje (ICE) relativno uobičajeni, pa nisu interesantni za snimanje. Međutim, električna vozila su još uvijek novina za mnoge ljude, pa svaki požar EV-a postane viralna vijest.

Podaci o učestalosti požara kod EV-a su rijetki i teško ih je pronaći, a mnoge informacije koje se nalaze na internetu su nepouzdane.

Podaci pokazuju da su EV požari rjeđi

Pouzdani izvori pokazuju da su požari kod EV-a, u apsolutnim brojkama, rijetki. Na primjer, London Fire Brigade zabilježio je 1898 požara kod vozila na benzin i dizel u 2019. godini, dok je zabilježeno samo 54 požara električnih vozila. Međutim, ovaj podatak ne uzima u obzir činjenicu da ICE vozila značajno nadmašuju EV vozila po broju na cestama.

Istraživanja ukazuju na manji rizik požara kod EV-a

Richard Billyeald, tehnički direktor Thatcham Researcha, u nedavnom intervjuu za Forbes naglašava:

"Naše najnovije istraživanje pokazuje da je rizik od požara kod svih tipova EV-a manji nego kod ICE vozila."

Billyeald napominje da podaci potiču iz zadnjih pet godina, a broj EV-ova na cestama je još uvijek relativno mali.

Intenzitet požara: EV vs. ICE

Prema istraživanju korejskog Fire Testing and Research Centra iz 2022. godine, razlike u intenzitetu požara između EV-a i ICE vozila su minimalne. Testirali su pet Hyundaijevih vozila: tri Kona EV-a, jednu ICE Kone i Nexo FCEV na vodik.

Rezultati pokazuju da je vršna stopa oslobađanja topline kod EV-a bila manja nego kod ICE Kone, ali ukupna toplina oslobođena tokom požara bila je nešto veća kod EV-a. Također, baterija EV-a nije bila glavni izvor topline – plastični i gumeni dijelovi vozila su dali većinu oslobođene energije.

Električna vozila nisu sklonija požarima od onih s unutrašnjim sagorijevanjem. Intenzitet požara kod EV-a i ICE vozila je sličan, a plastični materijali vozila daju veću količinu topline u požaru nego sama baterija. Ipak, daljnja istraživanja su potrebna kako bi se u potpunosti razumjeli specifični rizici koje donose EV požari.