PITANJA I ODGOVORI - ELEKTRIČNA VOZILA

2 0

Najčešća pitanja o EV

---

1. Je li električno vozilo pravi izbor za vas?

Sve ovisi o načinu na koji planirate koristiti svoje vozilo.

Zbog ograničene infrastrukture za punjenje, električna vozila nisu uvijek praktična za one koji često idu na duža putovanja. Također, nisu najbolji izbor za one kojima su potrebne vučne sposobnosti ili vozila za ozbiljne terenske uvjete.

Ipak, ako dnevno prelazite manje od nekoliko stotina kilometara i imate mogućnost punjenja kod kuće, električna vozila mogu biti izvrsna opcija za svakodnevnu upotrebu.

Električna vozila su posebno dobra kao dodatno vozilo u domaćinstvu, jer nude udobnost i pouzdanost benzinskih ili dizelskih automobila, uz bolje ekološke karakteristike i niže troškove održavanja.

2. Da li su električna vozila skuplja od običnih automobila?

Trenutno su električna vozila skuplja, što je glavni razlog za njihov sporiji rast prodaje.

EV-ovi obično koštaju barem 20 posto više od klasičnih benzinskih ili dizelskih automobila, a ponekad mogu biti čak duplo skuplji.

Naravno, uštedjet ćete na troškovima vožnje, ali visoka početna cijena odbija mnoge potencijalne kupce.

Glavni razlog za visoku cijenu električnih vozila je skupa proizvodnja baterija.

Ipak, cijene su počele padati, a povećana konkurencija i napredak tehnologije, posebno baterija, dovode do predviđanja stručnjaka da će električna vozila postepeno postajati pristupačnija.

3. Zašto su električni automobili tako skupi?

Odgovor je uglavnom – baterije...

Električna vozila su daleko efikasnija od onih koja koriste fosilna goriva, ali i dalje trebaju mnogo energije. Baterije, koje moraju biti velike i teške kako bi omogućile dovoljnu autonomiju, pružaju tu energiju – ali po visokoj cijeni.

Stotine ili čak hiljade pojedinačnih ćelija spakovano je u desetine modula, koji čine osnovne komponente baterijskog paketa.

Baterijski paket u prosječnom električnom automobilu može biti:

dug do dva metra,

širok više od metra,

debljine od 10 do 20 cm,

težak stotine kilograma.

Iako su elektromotori i prijenosi u EV-ovima relativno jednostavni i jeftini, litij-ionske baterije su veoma skupe.

4. Glavni razlozi za visoke cijene baterija:

Upotreba skupih metala kao što je kobalt, koji se koristi u gotovo svim litij-ionskim baterijama za električna vozila i hibride.
Međutim, General Motors planira uskoro eliminirati kobalt iz svojih baterija, čime bi ih učinio pristupačnijim.
Također, Elon Musk iz Tesle najavio je razvoj baterija nove generacije koje neće koristiti kobalt.

Baterije zahtijevaju sofisticirane senzore i softver za kontrolu napona ćelija, brzine punjenja i pražnjenja te temperature, što dodatno povećava troškove.

5. Mali obim proizvodnje:

Još jedan faktor koji doprinosi visokoj cijeni električnih automobila je činjenica da se proizvode u relativno malim količinama u poređenju s masovnom proizvodnjom konvencionalnih automobila. Proizvodnja većeg broja jedinica smanjuje cijenu po komadu, a nabavka materijala i komponenti u većim količinama obično je jeftinija.

6. Pad cijena i buduće tehnologije:

Iako su cijene baterijskih paketa značajno pale od 2010. godine, korištenje skupih metala i dalje ograničava koliko jeftino se mogu proizvesti.

Glavni proizvođači automobila i dobavljači baterija, poput LG Chema, Samsung SDI-ja, Panasonica i CATL-a, neprestano rade na tome da učine litij-ionske baterije pristupačnijim. Također, istražuju nove tehnologije baterija, uključujući čvrste litij-ionske baterije koje, za sada, ne mogu biti proizvedene u komercijalnim količinama na siguran i pristupačan način.

7. Da li su električni automobili sigurni u sudaru?

Na društvenim mrežama često kruže priče da svaki Tesla može eksplodirati u plamenu nakon sudara – ili čak dok je stacioniran.

Međutim, stvarnost je drugačija. Baš kao i automobili na benzin ili dizel – koji koriste izuzetno zapaljive tečnosti – električni automobili također mogu izazvati požar ako se baterijski paket ošteti ili izloži ekstremnim temperaturama.

Proizvođači električnih automobila preduzimaju posebne mjere kako bi smanjili šanse za požare baterija. Na primjer, Volvo je nedavno opisao kako je testirao svoju podmarku Polestar, podvrgavajući je detaljnim sudarskim testovima i simulacijama kako bi osigurao sigurnost električne arhitekture. 

Dodatna zaštita baterija je prisutna i u Volvo XC40 Recharge modelu, gdje je baterija smještena u sigurnosnu strukturu unutar karoserije automobila, stvarajući zaštitnu zonu. Slično tome, Mercedes-Benz EQC koristi robusni okvir i deformacione elemente kako bi dodatno zaštitio baterijski paket u slučaju jakog bočnog udara.

Osim fizičke zaštite, softver u EV-ima ima sposobnost da momentalno izolira oštećene baterijske ćelije nakon teškog udara, dok se cijeli visokonaponski sistem gasi u slučaju ozbiljnog sudara. Također, postoje ručne tačke za gašenje koje omogućavaju hitnim službama da isključe visokonaponski sistem.

Istraživanja također nisu otkrila veće sigurnosne probleme kod EV-ova. Prema podacima ANCAP-a i američkog NHTSA, "sposobnost podnošenja sudara hibridnih i električnih vozila je obično slična onoj kod vozila s unutrašnjim sagorijevanjem".

8. Koliko daleko može voziti moj električni automobil?

Zavisi...

Kapacitet baterije je najvažniji faktor koji određuje domet vožnje. Stil vožnje također ima utjecaj na domet, kao i saobraćaj i vremenski uvjeti (ponekad na način koji ne očekujete).

Veći i skuplji EV-ovi posjeduju veće baterije, obično u rasponu od 70 do 100 kWh, koje skladište više električne energije.

Manji i jeftiniji EV-ovi imaju manje baterije, obično između 30 i 60 kWh, iz dva razloga:

Trošak baterije – manji kapacitet smanjuje cijenu automobila.

Prostor – manja vozila nemaju dovoljno mjesta za velike baterijske pakete.

Kao i kod vozila sa motorima na fosilna goriva, manji i lakši EV-ovi su energetski efikasniji od većih i težih modela. Manji automobili troše manje kWh/100 km. Iako veliki EV-ovi imaju manju efikasnost, njihovi veći baterijski paketi omogućavaju im duži domet.

Stoga, domet vožnje između punjenja može značajno varirati:

Prvi električni automobili prelazili su samo 100 do 150 km prije nego što je bilo potrebno ponovno punjenje.

Većina savremenih EV-ova prelazi najmanje 250 km, dok neki prelaze 400 km ili više.

Za razliku od tradicionalnih automobila, EV-ovi su najefikasniji u gradskoj vožnji. Električni automobili obično prelaze veći broj kilometara u urbanim sredinama nego na otvorenim putevima.

Međutim, agresivna vožnja u bilo kojoj vrsti automobila, uključujući i EV-ove, smanjuje efikasnost. Ubrzanje iz mjesta može brzo isprazniti bateriju, naročito kod modela visokih performansi.

Vremenski uvjeti također utječu na potrošnju baterije. U toplim ili hladnim uvjetima, baterijski paketi brže se prazne zbog:

Grijanja ili hlađenja unutrašnjosti, koje troši električnu energiju.

Termalne udobnosti baterije – baterije rade optimalno na temperaturama sličnim onima koje su ugodne ljudima. U ekstremnim temperaturama, baterijski sustavi zahtijevaju dodatno grijanje ili hlađenje, što također troši energiju.

9. Zašto je domet EV-a manji na autoputu nego u gradu?

Odgovor u dvije riječi: regenerativno kočenje – tajno oružje svakog električnog vozila (EV). Regenerativno kočenje često se dešava u gradskoj vožnji, dok na autoputu gotovo da i ne postoji.

Aerodinamika također ima važniju ulogu kod EV-ova nego kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem (ICE), ali o tome nešto kasnije.

Regenerativno kočenje pravi veliku razliku u dometu vožnje jer omogućava reciklažu energije pohranjene u bateriji EV-a iznova i iznova. U ICE vozilima, to bi bilo kao da dopunjavate gorivo svaki put kada usporite.

Kako funkcioniše regenerativno kočenje?

Električni motor EV-a ne samo da koristi električnu energiju za kretanje, već može raditi i u obrnutom smjeru.

Kada usporavate, motor pretvara mehaničku energiju u električnu i vraća je u bateriju, smanjujući potrošnju energije.

Iako regenerativno kočenje nije 100% efikasno, ono vraća značajan dio energije u bateriju svaki put kada EV usporava.

Neki visoko-performansni EV-ovi s dva motora mogu generirati više od 200kW snage regenerativnim kočenjem, što je više od snage koju pružaju 150kW DC brzi punjači.

Zašto ICE vozila nemaju regenerativno kočenje?

ICE vozila (osim hibrida) ne mogu reciklirati energiju.

Pored toga, ICE motori troše gorivo čak i kada vozilo stoji, dok EV-ovi ne koriste električnu energiju dok su u stanju mirovanja, osim za grijanje ili hlađenje unutrašnjosti.

Razlika između gradske i autoputne vožnje

U gradskim uvjetima EV-ovi pokazuju efikasnost dok ICE vozila ističu svoju neefikasnost. Ali na autoputu:

Pri većim brzinama regenerativno kočenje skoro nestaje.

Nakon 80 km/h, glavnu ulogu preuzima aerodinamički otpor. Snaga potrebna za savladavanje otpora zraka rastu kvadratno s povećanjem brzine (npr. duplo veća brzina znači četiri puta veći otpor).

To znači da će na ravnoj cesti pri 110 km/h EV-ovi i ICE vozila trošiti značajnu količinu energije, samo da bi održavali brzinu.

Regenerativno kočenje je supermoć EV-a, ali aerodinamički otpor pri velikim brzinama je njegova slaba tačka.

Šta se događa kada električni automobil ostane bez struje?

Automobil će se jednostavno zaustaviti...

Upozorenje na nisku bateriju

Prije nego što se to desi, električni automobil će vas unaprijed obavijestiti da se baterija bliži kraju. Kada nivo napunjenosti baterije postane nizak, na ekranu će se pojaviti upozorenje, često praćeno zvučnim signalom. Neki modeli omogućavaju vozaču da postavi procenat napunjenosti ili preostali domet pri kojem će se aktivirati ta prva upozorenja.

Navigacija do najbliže punionice

Automobili sa fabričkim navigacijskim sistemom obično prikazuju najbliže javne punionice.

Štednja energije

Neki sistemi koji nisu ključni za vožnju, poput audio uređaja ili klima-uređaja, mogu se automatski isključiti kako bi se sačuvala energija.

Režim ekstremno niske napunjenosti

Ako nastavite s vožnjom, većina električnih automobila će ući u "ekstremno nisku napunjenost" baterije. Upozorenja će postati učestalija, svi nepotrebni sistemi će se vjerovatno isključiti, a na instrument tabli će se pojaviti simbol kornjače. Simbol "Kornjača", koji koriste mnogi proizvođači EV-a, označava da je automobil prešao u režim ograničene snage, kako bi se omogućila maksimalna udaljenost sa preostalom energijom. Maksimalna brzina će biti ograničena, obično na oko 60 km/h, a papučica gasa će biti manje responzivna. Poruke koje savjetuju da se zaustavite na sigurnom mjestu će se pojavljivati.

Domet pri praznoj bateriji

Na kraju, ekran će pokazati da je baterija potpuno prazna, ali vozilo će vjerovatno moći preći još nekoliko kilometara. Ovo je moguće jer proizvođači automobila sprečavaju potpuno pražnjenje baterije kako bi produžili njen vijek trajanja. Koriste softver za upravljanje baterijom kako bi se spriječilo potpuno pražnjenje ili punjenje, čuvajući otprilike 10% kapaciteta.

Rješenja za hitne situacije

Kada u bateriji više nema struje, postoje dva načina da se vozilo pokrene: vuča do najbliže punionice ili punjenje na licu mjesta. U BiH, za sada je vuča češće rješenje. Međutim, kako električna vozila postaju sve popularnija, moguće je da ćemo u budućnosti vidjeti i mobilne jedinice za punjenje na cesti, što bi bila odlična alternativa vuči.

10. Hoće li se baterija mog električnog vozila isprazniti ako ga ostavim parkiranog predugo?

Da, hoće. Pogotovo ako "predugo" znači mjeseci, a ne sedmice.

Međutim, ne postoji jednostavan i univerzalan odgovor koji pokriva sve situacije. Brzina kojom se visokovoltažna litijum-jonska baterija električnog vozila prazni dok vozilo stoji, obično je vrlo spora.

11. Koliko brzo se baterija prazni?

U idealnim uvjetima, litijum-jonske baterije izgube oko 2 do 3 posto svog kapaciteta mjesečno. Dva faktora ubrzavaju ovo pražnjenje: visoke temperature i visok nivo napunjenosti baterije. Na primjer, aktiviranje Sentry moda kod Tesla vozila može dodatno potrošiti bateriju.

Hladno vrijeme također može dovesti do gubitka energije jer baterija koristi dio vlastite energije kako bi se zagrijala.

Ako ostavljate električno vozilo parkirano duži period, najbolje je napuniti bateriju između 50 i 80 posto i osigurati da vozilo bude na umjerenim temperaturama.

12. Šta je sa 12V baterijom?

Pored glavne baterije, električna vozila imaju i malu 12-voltnu olovno-kiselinsku bateriju, sličnu onima u klasičnim automobilima. Ova baterija je često izvor problema kod vozila koja su ostavljena duži period.

Vlasnici električnih vozila koriste izraz "vampirski gubici" da opišu kako sistemi koje napaja mala baterija vremenom crpe energiju iz glavnog baterijskog paketa.

Kod električnih vozila, 12V baterija se puni preko glavnog baterijskog paketa, umjesto alternatora kao kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Iako je glavni baterijski paket izolovan kada je vozilo ugašeno, on ostaje povezan sa DC/DC konverterom koji puni 12V bateriju.

U mnogim električnim vozilima postoji niz komponenti koje zahtijevaju napajanje čak i kada je vozilo isključeno. To uključuje alarme, satove, senzore za centralno zaključavanje, kao i sisteme za upravljanje baterijskim paketom.

13. Tesla Model 3 i Nissan Leaf - različite preporuke

Tesla Model 3, na primjer, može izgubiti oko 1 posto kapaciteta dnevno zbog napajanja elektronike, iako ovaj gubitak zavisi od vremenskih uvjeta, postavki vozila i nivoa napunjenosti. Tesla preporučuje da vozilo ostane priključeno ako je dostupna punionica, kako bi se izbjeglo prekomjerno pražnjenje tokom dužeg perioda parkiranja.

S druge strane, Nissan preporučuje da Leaf ostane isključen iz struje kada se vozilo ne koristi, jer to aktivira mod za očuvanje baterije. Ipak, mnogi vlasnici Leafa su otkrili da je dobra praksa povezati 12V bateriju na punjač ako vozilo neće biti korišteno neko vrijeme, slično kao kod vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem.

14. Da li se baterije u električnim vozilima troše?

Da, ali ne tako brzo...

Kao i baterije u telefonima, tabletima i laptopima, i baterije u električnim vozilima vremenom se degradiraju. Međutim, proizvođači električnih vozila ulažu veliki napor kako bi osigurali da baterijski paketi traju znatno duže. Oni su svjesni da njihovi kupci očekuju višegodišnju upotrebu bez problema, za razliku od uređaja koji se češće mijenjaju.

Proizvođači automobila koriste izdržljivije ćelije za svoje baterije, smanjuju nivoe stresa kroz različite mjere, te dodaju tehnologiju koja osigurava dug vijek trajanja.

Ćelije baterija ne podnose dobro potpuno punjenje ili pražnjenje, stoga proizvođači automobila koriste većinu, ali ne i cijeli kapacitet baterijskog paketa. Poseban softver kontroliše temperaturu unutar baterijskog paketa, jer visoke temperature ubrzavaju hemijske reakcije u ćelijama, što ubrzava degradaciju. Baterijski paketi posjeduju ugrađene sisteme za hlađenje i grijanje kako bi se održala optimalna temperatura.

Pri velikim brzinama punjenja ili pražnjenja dolazi do zagrijavanja baterijskog paketa, što čini sistem za hlađenje veoma važnim. S druge strane, vrlo niske temperature smanjuju sposobnost baterije da pohranjuje energiju, pa je i sistem za grijanje neophodan.

Proizvođači automobila su uvjereni da će njihovi baterijski paketi pružiti dug vijek trajanja, a nude i garancije kako bi potvrdili svoju sigurnost.