PITANJA I ODGOVORI - ELEKTRIČNA VOZILA ( nastavak )
2 0
Najčešća pitanja o EV - nastavak
1. Primjeri garancija
Mercedes-Benz i Jaguar nude osmogodišnju garanciju ili 160.000 kilometara za baterije svojih modela EQC i I-Pace, uz obećanje da će baterija zadržati barem 80% originalnog kapaciteta nakon tog perioda.
Prema riječima inženjera, gubitak od 20% kapaciteta nakon osam godina je najgori mogući scenarij, uglavnom u ekstremnim vremenskim uvjetima i uz često brzo punjenje. U većini slučajeva, baterije bi trebale trajati znatno duže.
Tesla također nudi osmogodišnju garanciju, ali garantuje zadržavanje 70% kapaciteta nakon tog perioda.
Nissan nudi garanciju do 200.000 kilometara, uz obećanje da će baterija zadržati 75% kapaciteta.
U poređenju s tim, Apple nudi jednogodišnju garanciju na iPhone, uz obećanje da će baterija zadržati 80% kapaciteta.
2. Da li su električna vozila bolja za okoliš?
Da, ali...
Samo ako struja koja pokreće električno vozilo dolazi iz obnovljivih izvora ili izvora s niskim emisijama CO2. Iako će električno vozilo poboljšati kvalitet zraka u urbanim sredinama, ako koristi električnu energiju proizvedenu iz izvora s visokim emisijama CO2, poput termoelektrana na ugalj, malo će doprinijeti rješavanju klimatske krize.
Zašto je to tako? Većina energije koju vozilo potroši tokom svog životnog vijeka dolazi iz njegove upotrebe. To važi i za vozila s unutrašnjim sagorijevanjem, kao i za električna vozila. Energija koja se koristi za vožnju tokom prosječnog životnog vijeka vozila obično je tri puta veća od energije potrebne za sve ostalo – uključujući vađenje i transport materijala, proizvodnju, transport, održavanje i, na kraju, reciklažu.
Najveći utjecaj na okoliš dolazi iz faze korištenja vozila
Upotreba vozila predstavlja najveći faktor kada je u pitanju ukupni utjecaj na okoliš, naročito kad govorimo o emisijama stakleničkih plinova.
Iako proizvodnja električnih vozila zahtijeva više energije nego proizvodnja konvencionalnih automobila, EV ima potencijal da značajno smanji ukupne emisije tokom svog vijeka trajanja.
Međutim, taj potencijal se ostvaruje samo ako se koristi čista energija. Bez izvora energije s niskim emisijama CO2, električno vozilo možda neće biti ništa bolje od automobila s izduvnim sistemom.
Građani zemalja poput Norveške ili Francuske, gdje većina električne energije dolazi iz obnovljivih izvora ili nuklearnih postrojenja, mogu biti sigurni da će njihova odluka o kupovini električnog vozila zaista napraviti razliku.
U Australiji, gdje su emisije iz proizvodnje električne energije znatno više u poređenju s drugim razvijenim zemljama, situacija je drugačija. Na primjer, u državi Viktoriji, koja ima najprljaviju električnu energiju u Australiji, električna vozila proizvode približno istu količinu CO2 po kilometru kao i automobili na benzin.
3. Kako se izračunavaju emisije?
Prema podacima iz Bosne i Hercegovine, emisije CO2 variraju ovisno o izvoru električne energije. Uglavnom se koristi energija iz termoelektrana, što znači da se prilikom proizvodnje kilovat-sata električne energije emituje značajna količina CO2.
Električna vozila troše između 12 i 30 kWh na 100 km, što dovodi do emisije između 13 i 32 kg CO2 na svakih 100 km, u zavisnosti od izvora energije.
Za poređenje, prosječan benzinski automobil troši između 7,0 L i 12,0 L goriva na 100 km, pri čemu svaki litar benzina generira oko 2,3 kg CO2. To znači da takvi automobili emituju između 16 i 28 kg CO2 na 100 km.
Razlika nije značajna, ali prelazak na obnovljive izvore energije može značajno smanjiti emisije. U Bosni i Hercegovini postoji mogućnost prijave za zelenu energiju putem nekih dobavljača, što omogućava ekološki prihvatljiviju vožnju električnih vozila. Preporučuje se da prije izbora dobavljača provjerite njihove certifikate i ocjene od strane nezavisnih organizacija.
4. Koje marke proizvode električna vozila?
Većina proizvođača automobila danas nudi hibride, plug-in hibride ili potpuno električne modele, iako neki od njih još nisu široko dostupni u Bosni i Hercegovini.
Razlog tome može biti veći trošak električnih vozila (EV) u poređenju s tradicionalnim modelima, ali kako raste svijest o zaštiti okoliša i koristi od manjih troškova održavanja, potražnja za ovim vozilima postaje sve veća. U mnogim zemljama, vlade nude poticaje za kupovinu ekološki prihvatljivijih automobila, čineći ih pristupačnijima široj javnosti.
Očekuje se da će svi veći brendovi do 2025. godine imati u ponudi elektrificirane modele, uključujući hibride i električna vozila.
5. Da li električna vozila dobro zadržavaju svoju vrijednost?
Vrijednost većine električnih vozila obično pada brže nego kod automobila na benzin, prema podacima stručnjaka iz Redbooka, platforme koja prikuplja informacije o polovnim vozilima.
Razlog za to je manja potražnja za polovnim električnim vozilima u poređenju s benzinskim, dizel i hibridnim vozilima. Jednostavno rečeno, nema dovoljno kupaca koji traže polovne električne automobile, što dovodi do bržeg pada cijene.
Faktori koji utiču na vrijednost EV-a
Još jedan značajan faktor je brz napredak u tehnologiji baterija. Kapacitet baterija se značajno povećao posljednjih godina, pa stariji modeli s kraćim dometom postaju manje privlačni kupcima.
Prema stručnjacima, trenutna situacija s električnim vozilima je slična kao s hibridnim vozilima prije 15 godina. Iako je tržište polovnih EV-ova trenutno slabije, očekuje se da će u budućnosti dostići ili čak nadmašiti vrijednost benzinskih automobila.
Tesla – izuzetak
Jedan brend se izdvaja: Tesla. Zahvaljujući činjenici da Tesla kontroliše vlastite prodajne kanale i pažljivo usklađuje ponudu sa potražnjom, njihova vozila zadržavaju vrijednost mnogo bolje od drugih marki.
6. Kakve su performanse električnih vozila?
Svi koji su bili u Tesli već znaju da električni motori mogu isporučiti nevjerovatno brza ubrzanja. Zbog toga marke poput Porschea, Ferrarija i Lamborghinija koriste električne motore kako bi poboljšale performanse svojih vozila.
Manje fokusirani na performanse i pristupačniji električni automobili nude ubrzanje slično onome na koje smo navikli kod tradicionalnih automobila na benzin ili dizel. Ipak, nije sasvim isto...
Električni motori su najjači pri niskim okretajima, odnosno iz stanja mirovanja. Njihov odgovor na pritisak papučice gasa je trenutan. Nasuprot tome, benzinski i dizel motori moraju postići visoke okretaje kako bi razvili maksimalnu snagu, što uzrokuje određeno kašnjenje u odgovoru.
Ograničenja pri višim brzinama
Gdje električni automobili nisu toliko impresivni, barem oni jeftiniji, jeste pri višim brzinama. Ubrzanje iznad 100 km/h obično nije spektakularno, dijelom zato što gotovo svi EV-ovi koriste jednostepene prijenosne sisteme, dok vozila na fosilna goriva koriste višebrzinske mjenjače.
Također, zbog velike potrošnje energije pri brzim vožnjama, pristupačniji EV-ovi, usmjereni na efikasnost, imaju elektronske limitatore brzine. Oni obično sprječavaju vozilo da premaši brzinu od 150 km/h.
7. Vodič za kupovinu polovnih EV-ova: Šta tražiti
Kupovina novog električnog vozila je skupa, pa se mnogi okreću polovnim EV-ovima. Ako planiraš kupovinu, evo šta trebaš znati.
Prvo, provjeri domet baterije – važno je znati koliko EV može preći sa punom baterijom. Stariji modeli, poput Nissan Leaf-a (2012-2015), imaju domet oko 120 km, dok Tesla Model S (2015) može preći preko 400 km.
Zdravlje baterije je ključan faktor. Prije kupovine, provjeri koliko je baterija degradirala. Zatraži od prodavača da napuni bateriju do 100%, pa testiraj domet tokom vožnje.
Punjenje je također važno. Provjeri imaš li pristup kućnom punjaču ili javnim stanicama u blizini. Ako nemaš mogućnost lakog punjenja, život sa EV-om može biti komplikovan.
Stariji modeli, poput prve generacije Nissan Leaf-a, nemaju najmoderniju tehnologiju baterija, pa provjeri da li vozilo još uvijek ima važeću garanciju na bateriju. Zamjena baterije može biti skupa.
Na kraju, provjeri istoriju vozila, servisne zapise i da li je automobil bio dio flote ili promocije proizvođača. Kvalitetan pregled vozila je ključan za izbjegavanje neželjenih troškova nakon kupovine.
8. Da li električni automobili imaju 12V baterije?
Da, kao i u običnim automobilima, električna vozila (EV) koriste 12-voltne baterije.
Postoje dva ključna razloga za to:
Trošak – Baš kao i konvencionalni automobili, EV imaju farove, pokazivače smjera, kočiona svjetla, brisače, audio sistem i druge električne uređaje. Korištenjem 12V baterije, mogu se upotrijebiti isti, jeftini i masovno proizvedeni dijelovi kao kod običnih automobila.
Sigurnost – Baterijski paket visokog napona, koji pokreće točkove EV-a, pohranjuje veliku količinu energije, što može biti dovoljno za izazivanje smrtonosnog strujnog udara. Zato je važno izolovati ovaj baterijski paket kada je vozilo isključeno. To smanjuje mogućnost opasnih električnih kvarova.
Isključivanje baterijskog paketa iz ostatka visokonaponskog sistema automobila smanjuje rizik od potencijalno opasnih električnih problema. Električni prekidači, poznati kao releji, obavljaju izolaciju i ponovno povezivanje baterijskog paketa prilikom gašenja i pokretanja vozila. Ti releji koriste energiju iz 12V baterije.
12-voltna baterija se u električnim vozilima puni preko konvertora koji smanjuje napon baterijskog paketa (obično oko 400V) na oko 14V, koliko je potrebno za punjenje 12V baterije. Ovaj uređaj se naziva DC/DC konvertor, jer sve baterije pohranjuju i isporučuju jednosmjernu struju (DC).
Kada je 12V baterija prazna...
Kada se 12-voltna baterija isprazni ili potpuno ugasi, nije moguće pokrenuti vozilo. Dobra vijest je da se EV može pokrenuti pomoću kablova, baš kao i vozilo s motorom na unutrašnje sagorijevanje.
9. Da li električni automobili imaju mjenjače?
Ne baš.
Mjenjač u klasičnim automobilima je složen mehanizam, dok je kod električnih vozila (EV) izuzetno jednostavan. Razlika je ogromna.
Višebrzinski prijenos u klasičnim vozilima
Sva vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje (ICE), uključujući hibride i plug-in hibride, zahtijevaju višebrzinski prijenos. Ovi sistemi su skupi i kompleksni. Unutar njih se nalaze:
kvačila,
pretvarači momenta,
razni setovi zupčanika ili, ponekad, kaiševi i remenice.
Kod automatskih, dvostrukih kvačila ili kontinuirano promjenjivih mjenjača, postoji dodatna oprema, obično elektro-hidraulična, koja upravlja promjenom brzina prema uputama softvera automobila.
Jednostavan prijenos u EV-ovima
Kod gotovo svakog električnog vozila danas, unutar mjenjača se nalaze samo dva zupčanika – i to je sve.
Manji zupčanik je povezan s izlaznim vratilom električnog motora.
Veći zupčanik je povezan s pogonskim točkovima putem osovina.
10. Zašto EV-ovi ne trebaju kvačilo?
EV-a ne trebaju kvačilo između motora i točkova iz dva razloga:
Električni motor ne mora raditi u praznom hodu kada je vozilo zaustavljeno.
Trajna veza između motora i točkova omogućava regenerativno kočenje, koje se dešava kada vozač pusti gas ili lagano pritisne kočnicu. Motor tada prelazi iz potrošnje električne energije u njeno generisanje, usporavajući vozilo.
11. Razlike između električnih i klasičnih motora
Električni motori pružaju veliki obrtni moment pri niskim obrtajima, omogućavajući brzo ubrzanje iz stanja mirovanja.
Dizajnirani su da dostignu i do 10.000 obrtaja u minuti, što je znatno više nego kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Cijeli raspon obrtaja kod električnih motora je koristan, pa im je potreban samo jedan stepen prijenosa.
12. Zašto klasični motori koriste više brzina?
Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem imaju upotrebljiv raspon obrtaja koji je upola manji od električnih motora. Postoje mnogi razlozi zašto je poželjno da takav motor radi pri nižim obrtajima, kao što su:
manja potrošnja goriva,
smanjenje habanja motora,
smanjenje buke.
Jedan stepen prijenosa je dovoljan za EV...
Dok bi većina klasičnih automobila mogla voziti brzinom od 110 km/h u trećem stepenu prijenosa, to ne bi bilo preporučljivo za duge vožnje. Kod električnih motora nema takvih problema, jer imaju minimalno unutrašnje trenje i mogu raditi pri visokim obrtajima bez poteškoća.
Jedan stepen prijenosa dovoljan je za sve zadatke u EV-ovima.
13. Konvertovanje klasičnih automobila u električna vozila: kako se radi i koliko košta?
Da li razmišljate o tome da svoj klasični automobil prebacite na električni pogon? Možda ste započeli projekt restauracije, pa umjesto popravljanja starog motora na unutrašnje sagorijevanje (ICE), zašto ne biste ugradili električni motor ili više njih i baterijski paket?
Šta je elektromodding?
Elektromodding, proces preuređenja klasičnih automobila u električna vozila, postaje sve popularniji posljednjih godina. Poslovanje s dijelovima za električna vozila, baterijama i potpunim konverzijama doživljava rast interesovanja. Ove firme, posebno u Australiji, već su zatrpane narudžbama. Trend elektrifikacije klasičnih automobila svakako raste.
Da li je to prava odluka?
Neki smatraju uklanjanje starog motora "herezom", ali transplantacija motora nije ništa novo – sjetite se Carrolla Shelbyja. Ako pomaže očuvanju ili spašavanju klasičnog automobila, mnogi se slažu da je to dobra stvar. Za one koji su otvoreni za EV konverziju, evo kako to funkcioniše.
Cijena i detalji konverzije
Pitali smo nekoliko firmi o procesu konverzije i troškovima. Sve one su dio EV Saveza, grupe profesionalaca za konverziju i servisiranje električnih vozila.
1. Traction EV, Morayfield, Queensland
James Pauly, osnivač Traction EV-a, specijalizovane firme za konverzije, započeo je karijeru kao stažista u kalifornijskoj firmi EV West. Svoje znanje je donio nazad u Australiju i osnovao vlastiti biznis.
Primjeri konverzija:
1968 VW Buba s 88kW HyPer 9 električnim motorom i 28kWh Tesla baterijom, dometom od 150 km.
1987 Nissan R31 Skyline sa dva NetGain Warp11 motora i 50kWh Tesla baterijom, dometom od 200 km.
Trenutne konverzije:
Land Rover Defender i VW Kombi.
Troškovi konverzije:
Cijena počinje od oko 70.000 KM, u zavisnosti od snage i dometa.
2. Electric Car Cafe, Clayton South, Victoria
Emma Sutcliffe, direktorica firme, bavi se konverzijama od 2015. godine. Njihovi prvi projekti uključuju Audi A3 i Land Rover Series 2.
Trenutne konverzije:
Toyota LandCruiser FJ45, DMC DeLorean i 1992 Range Rover Vogue.
Troškovi konverzije:
Očekujte cijenu od oko 120.000 KM za kompletnu uslugu konverzije.
3. EV-Torque, Jindabyne, Novi Južni Vels
Conrad Gibb, pionir u EV konverzijama, posluje već deset godina. Njegova firma nudi potpunu uslugu konverzije, uključujući inženjering i razvoj baterijskih sistema.
Primjeri konverzija:
VW Kombi, VW Buba, Toyota Hilux, Porsche 986.
Troškovi konverzije:
Početni troškovi iznose oko 90.000 KM, ali cijena ovisi o odabranim komponentama i baterijama.
Da li možete sami izvršiti konverziju?
Konverzija klasičnog automobila u EV zahtijeva stručnost i praćenje propisa. Postoje online kursevi koji pokrivaju sigurnost i planiranje konverzije.
14. Kompletan vodič za vuču s hibridnim, PHEV ili električnim vozilom
Vuča s hibridom
Hibridi najbolje štede gorivo u gradskim uslovima, gdje mogu koristiti regenerativno kočenje koje energiju, koja bi se inače gubila kao toplota, pretvara nazad u električnu energiju. No, baterije u standardnim hibridima su obično male – kao kod Toyota RAV4 Hybrid gdje baterija ima samo 1,6 kWh, dok je kod potpuno električnih vozila ona između 40 i 100 kWh.
Kod vuče, motor će raditi napornije, a baterija će se brže prazniti, pa koristi u odnosu na klasična vozila s unutrašnjim sagorijevanjem neće biti tako očigledne. No, hibridi ipak mogu vući. Na primjer, RAV4 Hybrid može vući do 480 kg kao 2WD model, odnosno 1500 kg u AWD verziji.
Vuča s plug-in hibridom
Plug-in hibridi imaju veće baterije, obično dizajnirane da omoguće 35-60 km vožnje samo na električnu energiju. Kod vuče, električni domet će biti značajno smanjen, zavisno od tereta i brzine. Ako vučete težak teret, potrošnja goriva može se znatno povećati.
Neki PHEV modeli, kao što je Mitsubishi Outlander PHEV, mogu vući do 1500 kg, dok luksuzniji modeli poput Porsche Cayenne E-Hybrid mogu vući do 3,5 tona, isto kao i Toyota Land Cruiser.
Vuča s električnim vozilom
Električni motori su veoma pogodni za vuču zbog visokog obrtnog momenta. Međutim, problem kod električnih vozila je u težini baterija. Na primjer, Audi e-Tron je proveo eksperiment vuče tereta od 1800 kg na udaljenosti od 811 km, gdje je potrošnja struje bila gotovo dvostruko veća od uobičajene.
Neki modeli EV-a mogu vući. Na primjer, Tesla Model X može vući do 2250 kg, dok Polestar 2 i Volvo XC40 Pure Electric mogu vući do 1500 kg.
Budućnost vuče s EV-om
Tehnologije poput elektrificiranih prikolica, gdje prikolica ima vlastite baterije i motore, mogle bi znatno olakšati vuču u budućnosti.
15. Jesu li električna vozila veći rizik od požara u odnosu na vozila s unutrašnjim sagorijevanjem?
Postoje dva ključna pitanja na koja treba odgovoriti:
Da li su električna vozila (EV) sklonija požarima u poređenju s vozilima s unutrašnjim sagorijevanjem (ICE)?
Da li su požari EV-a ozbiljniji od onih kod ICE vozila?
EV požari nisu učestali, ali još je rano za zaključke…
Videozapisi o požarima električnih vozila su česti na internetu. To je lako razumljivo jer su požari kod vozila na unutrašnje sagorijevanje (ICE) relativno uobičajeni, pa nisu interesantni za snimanje. Međutim, električna vozila su još uvijek novina za mnoge ljude, pa svaki požar EV-a postane viralna vijest.
Podaci o učestalosti požara kod EV-a su rijetki i teško ih je pronaći, a mnoge informacije koje se nalaze na internetu su nepouzdane.
Podaci pokazuju da su EV požari rjeđi
Pouzdani izvori pokazuju da su požari kod EV-a, u apsolutnim brojkama, rijetki. Na primjer, London Fire Brigade zabilježio je 1898 požara kod vozila na benzin i dizel u 2019. godini, dok je zabilježeno samo 54 požara električnih vozila. Međutim, ovaj podatak ne uzima u obzir činjenicu da ICE vozila značajno nadmašuju EV vozila po broju na cestama.
Istraživanja ukazuju na manji rizik požara kod EV-a
Richard Billyeald, tehnički direktor Thatcham Researcha, u nedavnom intervjuu za Forbes naglašava:
"Naše najnovije istraživanje pokazuje da je rizik od požara kod svih tipova EV-a manji nego kod ICE vozila."
Billyeald napominje da podaci potiču iz zadnjih pet godina, a broj EV-ova na cestama je još uvijek relativno mali.
Intenzitet požara: EV vs. ICE
Prema istraživanju korejskog Fire Testing and Research Centra iz 2022. godine, razlike u intenzitetu požara između EV-a i ICE vozila su minimalne. Testirali su pet Hyundaijevih vozila: tri Kona EV-a, jednu ICE Kone i Nexo FCEV na vodik.
Rezultati pokazuju da je vršna stopa oslobađanja topline kod EV-a bila manja nego kod ICE Kone, ali ukupna toplina oslobođena tokom požara bila je nešto veća kod EV-a. Također, baterija EV-a nije bila glavni izvor topline – plastični i gumeni dijelovi vozila su dali većinu oslobođene energije.
Električna vozila nisu sklonija požarima od onih s unutrašnjim sagorijevanjem. Intenzitet požara kod EV-a i ICE vozila je sličan, a plastični materijali vozila daju veću količinu topline u požaru nego sama baterija. Ipak, daljnja istraživanja su potrebna kako bi se u potpunosti razumjeli specifični rizici koje donose EV požari.